Prema odvjetnik Bobek, organizmi su dobiveni mutagenezom, u principu, izuzeti od obveze u Direktivi o genetski modificiranim organizmima.

Izjava Globalnog vijeća za biljke o regulaciji genski uređenih biljaka
Listopad 13, 2017
Stojeći za radionice Znanost EU
Siječanj 26, 2018
Pokaži sve

Sud pravde Europske unije
PRIOPĆENJE ZA JAVNOST br 04/18, Luksemburg, 18 Siječanj 2018
Mišljenje državnog odvjetnika u predmetu C-528/16

„Direktiva o GMO-u”1 regulira namjerno puštanje genetski modificiranih organizama u okoliš (GMO) te njihovo stavljanje na tržište unutar EU. Posebno, organizmi obuhvaćeni tom Direktivom moraju biti odobreni nakon procjene rizika za okoliš. Oni također podliježu sljedivosti, obveze označavanja i praćenja. Direktiva ne, međutim, primjenjuju se na organizme dobivene određenim tehnikama genetske modifikacije, kao što je mutageneza ('izuzeće mutageneze'). Za razliku od transgeneze, mutageneza ne, u principu, povlači za sobom umetanje strane DNK u živi organizam. To radi, međutim, uključuju promjenu genoma žive vrste. Tehnike mutageneze omogućile su razvoj sorti sjemena s elementima otpornim na selektivne herbicide.
Confédération paysanne je francuski poljoprivredni sindikat koji brani interese male poljoprivrede. Zajedno s još osam udruga, podnijela je tužbu pred Conseil d’État (Državno vijeće, Francuska) kako bi se osporio francuski propis kojim se transponira GMO Direktiva2. Oni tvrde da su se tehnike mutageneze razvile tijekom vremena. Prije usvajanja GMO Direktive u 2001, samo su konvencionalne ili nasumične metode mutageneze primijenjene in vivo na cijele biljke. Naknadno, tehnički napredak je doveo do pojave tehnika mutageneze kao što su metode ciljane mutageneze koje omogućuju preciznu mutaciju u genu kako bi se dobilo, na primjer, proizvod otporan samo na određene herbicide. Za Confédération paysanne i druga udruženja, uporaba sorti sjemena otpornih na herbicide dobivenih mutagenezom nosi rizik od značajne štete za okoliš i zdravlje ljudi i životinja.
U tom kontekstu, francuski Conseil d’État poziva Sud pravde da razjasni točan opseg GMO Direktive, konkretno ambitu, obrazloženje i učinci izuzeća mutageneze, te procijeniti njegovu valjanost. Sud je također pozvan da naznači kakvu bi ulogu trebali imati protok vremena i razvoj tehničkih i znanstvenih spoznaja u pogledu pravnog tumačenja i ocjene valjanosti zakonodavstva EU-a, provodi se imajući na umu načelo predostrožnosti.
U današnjem mišljenju, Generalni odvjetnik Michal Bobek prvo smatra da organizam dobiven mutagenezom može biti GMO ako ispunjava materijalne kriterije navedene u GMO Direktivi3. Primjećuje da ta Direktiva ne zahtijeva umetanje strane DNK u organizam kako bi se potonji mogao okarakterizirati kao GMO, već samo kaže da je genetski materijal promijenjen na način koji se ne događa prirodno. Otvoreni karakter te definicije dopušta da organizmi dobiveni metodama koje nisu transgeneza spadaju pod pojam GMO-a. Dalje, bilo bi nelogično izuzeti određene organizme dobivene mutagenezom iz primjene Direktive ako se ti organizmi uopće ne mogu okarakterizirati kao GMO-i.
Nezavisni odvjetnik zatim ispituje treba li izuzeće mutageneze predviđeno Direktivom o GMO-u značiti sve tehnike mutageneze ili samo neke tehnike. Prema njemu, jedina relevantna razlika koju treba napraviti kako bi se pojasnio opseg izuzeća mutageneze je upozorenje navedeno u Dodatku I B Direktive o GMO-u, naime uključuje li tehnika „upotrebu rekombinantnih molekula nukleinske kiseline ili GMO-a osim onih proizvedenih mutagenezom ili staničnom fuzijom biljnih stanica organizama koji mogu razmjenjivati ​​genetski materijal tradicionalnim metodama uzgoja”. Slijedi da su tehnike mutageneze izuzete od obveza Direktive o GMO-u pod uvjetom da ne uključuju upotrebu rekombinantnih molekula nukleinske kiseline ili GMO-a osim onih proizvedenih jednom ili više metoda navedenih u Dodatku I B.
Nezavisni odvjetnik ističe da niti povijesni kontekst niti unutarnja logika Direktive o GMO-u ne podržavaju tvrdnju da je zakonodavac EU-a samo namjeravao izuzeti sigurne tehnike mutageneze kako su stajale u 2001. On smatra da bi generička kategorija pod nazivom "mutageneza" logično trebala obuhvatiti sve one tehnike koje su, u datom trenutku relevantan za predmetni slučaj, shvaćeno kao dio te kategorije, uključujući sve nove.
Sljedeći, neovisni odvjetnik ispituje mogu li države članice ići dalje od Direktive o GMO-u i odlučiti podvrgnuti organizme dobivene mutagenezom ili obvezama koje propisuje Direktiva ili isključivo nacionalnim pravilima. Mišljenja je da umetanjem izuzeća mutageneze, zakonodavac EU nije htio regulirati tu materiju na razini EU. Prema tome, taj prostor ostaje nezauzet i, pod uvjetom da države članice poštuju svoje opće pravne obveze EU-a, mogu donositi zakone u pogledu organizama dobivenih mutagenezom.
Što se tiče valjanosti izuzeća mutageneze, nezavisni odvjetnik priznaje da je zakonodavac dužan održavati svoje propise razumno ažurnim. Ova dužnost postaje ključna u pogledu onih područja i pitanja obuhvaćenih načelom predostrožnosti, tako da se valjanost pravne mjere EU-a kao što je Direktiva o GMO-u ne procjenjuje samo s obzirom na činjenice i saznanja kakva su bila u vrijeme donošenje te mjere, ali i s obzirom na dužnost da se zakonodavstvo u razumnoj mjeri ažurira.
Međutim, nezavisni odvjetnik ne vidi nikakve osnove koje proizlaze iz opće dužnosti ažuriranja zakonodavstva (u ovom slučaju pojačano načelom opreznosti) što bi moglo utjecati na valjanost izuzeća mutageneze.

Izjave i medijska pokrivenost

Na njemačkom:

švedski:

Francuzi:

Povezani Linkovi:

PRRI Javni Istraživanje i Uredba inicijativa

Povezane objave

Prosinac 8, 2023

U spomen: Prof. Phil Dale

Opširnije
kolovoz 30, 2023

90. rođendan Marca Van Montagua

Opširnije
Travanj 17, 2023

U spomen: Prof. Doktor. Klaus Ammann

Opširnije